Muzej hrvatskog vatrogastva čuva Maticu Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice. jedan od najvažnijih dokumenata iz početne faze razvoja hrvatskog dobrovoljnog vatrogastva. Kako su dokumenti iz ovog razdoblja rijetki, Matica predstavlja iznimno važan izvor za proučavanje hrvatske vatrogasne povijesti.

Za potrebe istraživanja na državnoj i lokalnoj razini, donosimo popis vatrogasnih organizacija upisanih u Maticu (završno s 1928. godinom), s datumom pristupanja Hrvatsko-slavonskoj vatrogasnoj zajednici.

NAZIV DRUŠTVA DATUM UČLANJENJA
DVD Bjelovar 14.4.1884.
DVD Brestovac 9.4.1885.
DVD Brod na Savi 24.1.1885.
DVD Bregi-Ivanić Grad 17.8.1901.
DVD Cernik 4.2.1895.
DVD Cvetković 30.6.1893.
DVD Čazma 8.1.1894.
DVD Cabuna 16.6.1901.
DVD Daruvar 17.1.1899.
DVD Delnice 9.8.1891.
DVD Đakovo 12.12.1900.
DVD Dubica 30.7.1894.
DVD Dubrava 13.6.1894.
DVD Duga Resa 16.6.1890.
DVD Dugo Selo 26.5.1902.
DVD Feričanci 16.2.1895.
DVD Fužine 1.5.1877.
DVD Ferdinandovac 7.6.1901.
DVD Velika Gorica 25.6.1884.
DVD Garešnica 6.8.1894.
DVD Đurđevac 15.1.1891.
DVD Glina 17.5.1884.
DVD Gospić 1.10.1889.
DVD Grubišno Polje 20.7.1895.
DVD Đulovac 29.5.1900.
DVD Hercegovac 15.9.1899
DVD Ilok 5.7.1894.
DVD Jaska 18.1.1890.
DVD Jasenovac 18.2.1895.
DVD Sveti Ivan Zelina 14.8.1893.
DVD Sveti Ivan Žabno 8.4.1895.
DVD Ivanec 19.5.1900.
DVD Karlovac 1.6.1876.
DVD Kloštar Ivanić 4.3.1895.
DVD Koprivnica 19.8.1876.
DVD Križevac 28.5.1884.
DVD Krapina 1.5.1877.
DVD Sveti Križ Začretje 5.9.1894.
DVD Križ 21.12.1896.
DVD Kapela Nova 20.3.1894.
DVD Kuzminec 30.9.1895.
DVD Kutjevo 23.4.1894.
DVD Kutina 10.9.1891.
DVD Lipovljani 19.7.1889.
DVD Ludbreg 14.9.1891.
DVD Ludina 23.4.1901.
DVD Molve 10.1.1896.
DVD Mrkopalj 9.8.1898.
DVD Miholjac Donji 9.4.1894.
DVD Našice 12.8.1890.
DVD Nova Gradiška 10.4.1876.
DVD Novska 20.4.1896.
DVD Nuštar 7.4.1894.
DVD Ogulin 30.6.1896.
DVD Otočac 11.4.1890.
DVD Orahovica 20.3.1894.
DVD Oriovac 5.8.1895.
DVD Plaški 9.10.1895.
DVD Popovača 5.11.1895.
DVD Petrinja 29.7.1889.
DVD Požega 13.7.1894.
DVD Petrijevci 9.8.1893.
DVD Pitomača 4.8.1897.
DVD Pregrada 21.9.1897.
DVD Pakrac 6.1.1899.
DVD Petrovaradin 19.4.1902.
DVD Retfala 22.2.1894.
DVD Rasinja 16.9.1897.
DVD Rieka Gornja 14.7.1900.
DVD Sisak 2.6.1876.
DVD Sela kod Siska 1.10.1893.
DVD Slatina 16.2.1895.
DVD Someljci 30.4.1894.
DVD Suhopolje 8.4.1898.
DVD Sunja 21.9.1897.
DVD Samobor 28.5.1899.
DVD Stubica Donja 12.7.1899.
DVD Uljanik 27.3.1900.
DVD Vinkovci 7.7.1889.
DVD Vrbovec 26.6.1888.
DVD Vukovar 9.6.1877.
DVD Valpovo 9.5.1888.
DVD Vrbovsko 4.5.1894.
DVD Virovitica 16.3.1895.
DVD Vočin 24.6.1897.
DVD Varaždin 29.5.1876.
DVD Varaždinske Toplice 20.1.1894.
DVD Zagreb 26.6.1876.
DVD Zlatar 2.6.1884.
DVD Ždala 23.8.1899.
DVD Županja 17.4.1897.
DVD Zaprešić 7.7.1902.
DVD Pleternica 20.8.1902.
DVD Vinica 10.10.1902.
DVD Marija Bitrica 17.7.1903.
DVD Vukovina 10.8.1903.
DVD Ravna Gora 16.5.1904.
DVD Slanje 2.7.1904.
DVD Klanjec 21.3.1905.
DVD Sušak 18.7.1905.
DVD Ivanić Grad 1.8.1905.
DVD Vrginmost 12.8.1905.
DVD Gradac 20.11.1905.
DVD Lokve 12.12.1905.
DVD Ruševo 1.3.1906.
DVD Kaptol 11.7.1906.
DVD Mitrovica 29.10.1906.
DVD Domagović 21.11.1906.
DVD Karlovci 6.1.1907.
DVD Cerna kod Vinkovaca 8.2.1907.
DVD Brezovica 14.2.1907.
DVD Oprisavci 8.5.1907.
DVD Lupoglav 8.5.1907.
DVD Gradište 8.6.1908.
DVD Virje 23.6.1908.
DVD Rečica 12.12.1908.
DVD Vidovec 26.1.1909.
DVD Njemci 31.1.1909.
DVD Kostajnica 14.5.1909.
DVD Lekenik 14.5.1909.
DVD Golubinci 1.6.1909.
DVD Krapinske Toplice 6.9.1909.
DVD Križevac tvornica 28.9.1909.
DVD Letovanić 4.11.1909.
DVD Brezovljan 20.1.1910.
DVD Drenovci 8.2.1910.
DVD Osijek 15.2.1910.
DVD Gušće 19.2.1910.
DVD Topolovec 19.2.1910.
DVD Čepin 2.3.1910.
DVD Mače 12.6.1910.
DVD Martinska Ves 12.7.1910.
DVD Brinje 1.8.1910.
DVD Gradina 21.3.1911.
DVD Međurić 9.5.1911.
DVD Ravno 17.8.1911.
DVD Komorske Moravice 23.9.1911.
DVD Pešćenica, Lekenik 23.9.1911.
DVD Palanjek 23.9.1911.
DVD Maruševec 20.1.1912.
DVD Bregi kraj Koprivnice 29.3.1912.
DVD Novo Čiče 7.6.1912.
DVD Kratečko 26.6.1912.
DVD Jakšić 4.3.1913.
DVD Ivanska 4.3.1913.
DVD Brod-Moravica 25.11.1913.
DVD Gora 9.12.1913.
DVD Trojeglav 1.3.1914.
DVD Otok 14.4.1914.
DVD Hlebine 18.12.1914.
DVD Osijek Gornji Grad 4.4.1919.
DVD Čakovec 27.2.1920.
DVD Dalj 26.5.1920.
DVD Prelog 26.5.1920.
DVD Gola 30.7.1920.
DVD Podgorač 7.5.1921.
DVD Erdut 11.3.1921.
DVD Cirkovljan 4.5.1921.
DVD Novigrad 31.5.1921.
DVD Sirač 25.8.1921.
DVD Goričani 10.9.1921.
DVD Veliki Zdenci 27.3.1922.
DVD Končanica 15.3.1922.
DVD Slunj 8.6.1922.
DVD Komletinci 30.6.1922.
DVD Novo Selo 25.7.1922.
DVD Bistrinci 7.7.1922.
DVD Ivankovo 9.11.1922.
DVD Kešinci 15.1.1923.
DVD Črečan 7.2.1923.
DVD Mala Subotica 26.3.1923.
DVD Daruvar Dolnji 26.3.1923.
DVD Osijek IV 17.4.1923.
DVD Osijek Novi Grad 12.5.1923.
DVD Sveti Petar Orehovec 17.5.1923.
DVD Gornji Hrašćan 4.6.1923.
DVD Lobor 16.6.1923.
DVD Staro Petrovo Selo 3.9.1923.
DVD Biškupec 24.7.1923.
DVD Petrovina 29.8.1923.
DVD Sveta Jana 11.10.1923.
DVD Orehovica 11.10.1923.
DVD Sarvaš 22.10.1923.
DVD Đurđenovac 15.12.1923.
DVD Markovac 14.1.1924.
DVD Babina Greda 6.3.1924.
DVD Bregana 12.2.1924.
DVD Vrbje 16.2.1924.
DVD Volaje 13.3.1924.
DVD Krašić 15.2.1924.
DVD Špišić Bukovica 9.4.1924.
DVD Tovarnik 7.4.1924.
DVD Osekovo 16.5.1924.
DVD Draganić 24.3.1924.
DVD Peterani 8.4.1924.
DVD Trebovec 24.6.1924.
DVD Pribić 8.7.1924.
DVD Novi Marof 8.8.1924.
DVD Bedenica 14.8.1924.
DVD Ernestinovo 7.10.1924.
DVD Laduč 3.2.1924.
DVD Brčko 23.8.1924.
DVD Bijelina 30.1.1925.
DVD D. Kraljevec 13.6.1925.
DVD Sulkovci 16.6.1925.
DVD Dežanovac 18.6.1925.
DVD Nova Bukovica 26.6.1925.
DVD Paulovac 23.9.1924.
DVD Gradačac 8.4.1925.
DVD Velika 4.7.1925.
DVD Kalinovac 5.7.1925.
DVD Voloder 27.7.1925.
DVD Vrpolje 28.7.1925.
DVD Andrijevci 22.8.1925.
DVD Kloštar 7.9.1925.
DVD Tomašica 29.10.1925.
DVD Stružec 17.11.1925.
DVD Bubnjarci 9.12.1925.
DVD Bos. Novi 10.12.1925.
DVD Badljevina 12.12.1925.
DVD Čadjavica 12.2.1926.
DVD Rovišće 5.3.1926.
DVD Legrad 5.3.1926.
DVD Petrijevci 8.3.1926.
DVD Stanetinec 22.4.1926.
DVD Velika Kopanica 25.4.1926.
DVD Vuka 24.5.1926.
DVD Potok 2.6.1926.
DVD Poznanovec 2.6.1926.
DVD Drnje 7.6.1926.
DVD Lipik 7.6.1926.
DVD Cirkvena 8.6.1926.
DVD Okuje 19.6.1926.
DVD Laslovo 2.12.1926.
DVD Kneginec 16.7.1926.
DVD Gradac 22.7.1926.
DVD Davor 5.8.1926.
DVD Beška 30.8.1926.
DVD Lukač 30.8.1926.
DVD Erdevik 8.8.1926.
DVD Turanovac 2.10.1926.
DVD Vukosavljevica 16.11.1926.
DVD Brod na Kupi 30.7.1926.
DVD Tenja 19.12.1926.
DVD Mihovljani 16.12.1926.
DVD Kutnjak 3.2.1927.
DVD Đakovačka Stanica 5.1.1927.
DVD Gat 15.1.1927.
DVD Veliškovci 15.1.1927.
DVD Zlatar-Bistrica 5.1.1927.
DVD Križ 25.12.1926.
DVD Zdenci 8.1.1927.
DVD Miholjac 13.12.1926.
DVD Belica 24.2.1927.
DVD Nova Ves 24.2.1927.
DVD Gardinovec 16.3.1927.
DVD Bezak 27.3.1927.
DVD Bogdanovci 27.3.1927.
DVD Pušćine 30.3.1927.
DVD Zabok 30.4.1927.
DVD Nova Rača 10.5.1927.
DVD Krndija 16.5.1927.
DVD Leskovac 22.5.1927.
DVD Štrigova 25.5.1927.
DVD Stari Gradec 26.5.1927.
DVD Pribislavec 30.5.1927.
DVD Konjščina 30.5.1927.
DVD Sveti Ilija 3.6.1927.
DVD Koška 9.6.1927.
DVD Jovanovac 13.6.1927.
DVD Privlaka 21.6.1927.
DVD Novaki 25.6.1927.
DVD Ivanovec 26.6.1927.
DVD Crnac 1.7.1927.
DVD Gorjani 18.7.1927.
DVD Gotalovo 28.5.1927.
DVD Vođinci 29.6.1927.
DVD Slakovci 2.7.1927.
DVD Sokolovac 27.10.1927.
DVD Kuršanec 30.10.1927.
DVD Velika Paka 13.12.1927.
DVD Zemun 13.11.1927.
DVD Sibinj 13.12.1927.
DVD Sopje 12.12.1927.
DVD Pravutina 13.12.1927.
DVD Oroslavje 13.12.1927.
DVD Ravna Gora 13.12.1927.
DVD Daruvar Gornji 13.12.1927.
DVD Sveti Petar 13.12.1927.
DVD Ilok 13.12.1927.
DVD Šid 13.12.1927.
DVD Savska Ves 13.12.1927.
DVD Rude 13.12.1927.
DVD Bošnjaci 27.1.1928.
DVD Gredice 25.1.1928.
DVD Mikanovci 25.1.1928.
DVD Ilača 11.4.1928.
DVD Zaluka 11.4.1928.
DVD Svinjarevci 11.4.1928.
DVD Korog 11.4.1928.
DVD Predavec 11.4.1928.
DVD Kuča-Suša-Zečevo 20.6.1928.
DVD Odra 22.6.1928.
DVD Tordinci 22.6.1928.
DVD Crnkovci 22.6.1928.
DVD Lukavec 22.6.1928.
DVD Veleševec 22.6.1928.
DVD Rudinščina kod Petrinje 22.6.1928.
DVD Ivanec Koprivnički 22.6.1928.
DVD Obrež Donji 22.6.1928.
DVD Dubrava Donja 26.6.1928.
DVD Svibovec 22.8.1928.
DVD Dvor 22.8.1928.
DVD Štivica 30.8.1928.
DVD Dubovica 8.5.1928.

Pripremio: Danijel Labaš

U Kulturnom domu ZORA u Opatiji 16. studenog 2024. je održan 3. susret kolekcionara vatrogasne baštine. Susret su organizirali Hrvatsko društvo za očuvanje vatrogasne baštine u suradnji s Dobrovoljnim vatrogasnim društvom Opatija, Hrvatskom vatrogasnom zajednicom i Muzejom hrvatskog vatrogastva.

Na početku susreta okupljene je pozdravio predsjednik Hrvatskog društva za očuvanje vatrogasne baštine Josip Cingesar. U ime glavnog vatrogasnog zapovjednika i Hrvatske vatrogasne zajednice okupljenima se obratio Gordan Filinić, pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika za logistiku.
– Iznimna mi je čast pozdraviti vas u svom gradu, gradu koji ima dugu vatrogasnu tradiciju. Vi ste odabrali kroz svoj hobi čuvati našu vatrogasnu povijest, čime uspješno gradite temelje vatrogasne budućnosti – rekao je Filinić.

Susret je okupio tridesetak ljubitelja vatrogasne povijesti iz Hrvatske i Slovenije koji su pokazali svoje zbirke vatrogasnih medalja, znački, modela vatrogasnih vozila, te zbirke filatelije na temu vatrogastva kao i staru vatrogasnu opremu. Muzej hrvatskog vatrogastva je pokazao dio svoje kolekcije fotografija, kao i nedavno nabavljenu kolekciju osobnih vatrogasnih medalja dugogodišnjeg vatrogasnog dužnosnika Zvonka Biškupa. Članovi DVD-a Leprovica su na susretu predstavili plan za izgradnju lokalnog vatrogasnog muzeja. Za vrijeme trajanja susreta, posjetitelji su mogli pogledati opremu i vozila Javne vatrogasne postrojbe Opatije i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Opatija te vatrogasni dom koji predstavlja iznimno zanimljivu vatrogasnu i arhitektonsku priču.

Ovaj susret je pokazao da postoji veliki interes kolekcionara i građana za ovakve manifestacije, zbog čega je Hrvatsko društvo za očuvanje vatrogasne baštine najavilo nova događanja – susrete u Donjoj Voći i Osijeku, kao i rad na tiskanom materijalu o vatrogasnim medaljama i značkama.

FOTO: HVZ, Josip Cingesar

Ovaj posjet je nastavak suradnja s mađarskim kolegama koja je započela na sastanku Komisije za povijest CTIF-a održanom 2021. godine u Balatonföldvaru. Po dolasku u Varaždin, kolege su dočekali i pozdravili lokalni vatrogasni dužnosnici. Tajnik VZŽ Varaždinske Zvonko Videc je kroz prigodnu prezentaciju upoznao mađarske kolege s radom Zajednice, od ustroja i operativnih aktivnosti, do natjecanja i rada s djecom i mladeži. Predsjednik Prvog hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu Radovan Martinec govorio je o radu najstarijeg hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog društva, s naglaskom na ovogodišnju proslavu 160. obljetnice djelovanja. Potom su kolege upoznali rad Javne vatrogasne postrojbe Grada Varaždina, a koju im je predstavio zapovjednik Ivica Labaš i voditelj smjene Vanja Lončar.

Glavni cilj posjeta je bio Muzej hrvatskog vatrogastva, a s postavom ih je upoznao voditelj Muzeja Vedran Runjić. Uveo ih je u priču o razvoju hrvatskog vatrogastva od prvih pisanih izvora do dana. Kolege su pokazale poseban interes za način na koji je prezentirana najstarija varaždinska zastava koja je danas izložena u Muzeju. Također je bilo riječi o načinima prikupljanja i očuvanja predmeta, kao i upotrebi novih tehnologija, od jednostavnog korištenja QR kodova do upotrebe pametnih ekrana.

– Muzej ima jako zanimljiv postav i pruža puno informacija o razvoju hrvatskog vatrogastva – rekao je ravnatelj Berky nakon posjeta te predložio da MHV što prije zatraži certifikat CTIF-a za vatrogasne zbirke i muzeje, jer ispunjava sve uvjete.

 

Oduševljenje organizacijom hrvatskog vatrogastva

Drugi dan posjeta započeo je obilaskom Državne vatrogasne škole u Zagrebu, a goste je primio i ukratko predstavio program rada v.d. ravnatelja Berislav Hengl. Potom je delegacija posjetila Tehnički muzeja Nikola Tesla u Zagrebu. Goste je kroz zbirku vatrogastva i zbirku prometa proveo kustos Ivan Huljev.

Nakon kratkog obilaska središta Zagreba, uslijedio je posjet Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba, gdje su kolege upoznale način rada i opreme, a imali su prilike posjetiti i Vatrogasni operativni centar.

Po povratku za Varaždin, delegacija je posjetila DVD Novi Marof gdje su ih primili dopredsjednik CTIF-a i predsjednik VZŽ Varaždinske Nedeljko Vukalović i zapovjednik Društva Ladislav Tuk sa suradnicima. Bilo je riječi o organizaciji rada Društva, radu s mladeži i natjecateljskim odjeljenjima te o prošlogodišnjoj proslavi 100. obljetnice djelovanja. Mađarski kolege su oduševljeni organizacijom i opremom Društva, te su istaknuli da mnoge mađarske profesionalne vatrogasne postrojbe nemaju takvu kvalitetnu opremu kao DVD Novi Marof.

Zadnji dan posjeta bio je prilika za obilazak središta Varaždina te za razgledavanje izložbe BUDI ZAKON!, koju je u Gradskom muzeju Varaždin postavio Muzej policije.

Mađarski kolege su pokazali veliki interes za hrvatsku vatrogasnu povijest te za suradnju na svim poljima vatrogastva, od zajedničkih izložbi, rada na istraživanju vatrogasne povijesti do organiziranja posjeta hrvatskih vatrogasaca Mađarskoj.

U sklopu 14. stručnog skupa Hrvatske vatrogasne zajednice održanog u Vatrogasnom centru za edukaciju i tehnološki razvoj Split-Vučevica, u nedjelju 27. listopada 2024. kroz prigodno predavanje predstavljen je rad Muzeja hrvatskog vatrogastva.

Predavanje je održao voditelj Muzeja Vedran Runjić te je na početku naglasio da Muzej ove godine slavi 40. godina otvaranja kao i 10 godina djelovanja novog postava. Muzej hrvatskog vatrogastva svoju tradiciju ima u zbirci koju su za stotu obljetnicu javnosti predstavili varaždinski vatrogasci. Kako je broj eksponata rastao, 1994. godine je izgrađen objekt u koji su postavljeni brojni predmeti iz duge hrvatske povijesti. U sklopu obilježavanja 150. obljetnice djelovanja Prvog hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu, otvoren je obnovljeni postav Muzeja.

U proteklih 10 godina, muzej je obišlo preko 25 000 posjetielja koji su na taj način upoznali hrvatsku povijest. Uz stalni postav organizirane su i brojne izložbe i radionice.  Publici su predstavljeni i načini suradnje s Muzejom, u svrhu očuvanja i istraživanja hrvatske vatrogasne povijesti. Također je bilo riječi o planovima za djelovanje u budućnosti, s konačnom ciljem uspostavljanja Muzeja kao glavnog centra za proučavanje hrvatske vatrogasne povijesti. Predavanje je završilo prikazivanjem promotivnog filma koji je ujedno bio i pozivnica za posjet Muzeju

Uz predavanje, a u sklopu održavanja pilota EU projekta SILVANUS, Muzej hrvatskog vatrogastva je postavio izložbu posvećenu projektu.

Hrvatsko društvo za očuvanje vatrogasne baštine u suradnji s Dobrovoljnim vatrogasnim društvom Opatija, Hrvatskom vatrogasnom zajednicom i Muzejom hrvatskog vatrogastva organizira 3. susret kolekcionara vatrogasne baštine koji će se održati u subotu 16. studenog 2024. godine u Opatiji (Primorsko-goranska županija).

Lokacija održavanja Susreta je Kulturni dom ZORA (Vladimira Nazora 3, Opatija). Termin održavanja susreta je od 9:00 do 13:00 sati.

Cilj manifestacije je okupiti kolekcionare vatrogasne baštine iz Hrvatske i susjednih zemalja i široj javnosti predstaviti ovaj zanimljiv hobi. Posjetitelji će tako moći vidjeti zbirke vatrogasnih medalja, znački, modela vatrogasnih vozila, te zbirke numizmatike i filatelije na temu vatrogastva kao i staru vatrogasnu opremu. Za vrijeme trajanja susreta, posjetitelji mogu pogledati opremu i vozila Javne vatrogasne postrojbe Grada Opatije i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Opatija.

Molimo zainteresirane kolekcionare da se za rezervaciju stolova i sve druge upite obrate do 8. studenog 2024. godine na niže navedenu e-mail adresu.

Molimo sve sudionike da isključivo predstave kolekcije vezane za vatrogastvo.

Molimo Vatrogasne zajednice županija / Grada Zagreba da obavijeste vatrogasne organizacije i kolekcionare sa svog područja zainteresirane za posjet ili sudjelovanje na susretu.

Kontakt za prijave: René-Raymond Gulin, rene.gulin@gmail.com, 091/273-7523

U organizaciji CTIF-a u Ateni je održan 27. sastanak Komisije za povijest vatrogastva, CTIF-a, muzeje i dokumentaciju te 31. međunarodna konferencija povjesničara vatrogastva, a pod domaćinstvom Vatrogasne službe Grčke.

U srijedu 9. listopada održan je 27. sastanak Komisije za povijest vatrogastva, CTIF-a, muzeje i dokumentaciju. Izvješće o radu Komisije je podnio predsjednik Gerald Schimpf, dok je voditelj međunarodne radne grupe Christian Fastl govorio o radu unutar grupe. Spomenuto je i certificiranje muzeja, kao i nova CTIF odlikovanja, koja su po prvi puta dodijeljena upravo u Ateni.

Predstavnici zemalja sudionika su predstavili djelovanje svojih muzeja te ostale aktivnosti u očuvanju vatrogasne baštine. Hrvatski predstavnik Vedran Runjić, koji je na sastanku sudjelovao preko videolinka, izvijestio je da je Muzej hrvatskog vatrogastva dobio rješenje Ministarstva kulture i medija RH o priznavanju statusa muzeja. Bilo je riječi i o ulozi Muzeja u proslavi 160. obljetnice Prvog hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu te o organiziranju susreta kolekcionara u Koprivnici. Runjić je također najavio da HVZ namjerava zatražiti certifikat CTIF-a za Muzej, čime bi dobili priznanje i na međunarodnoj razini.

Utvrđene su lokacije i teme konferencije u idućim godinama: komunikacija u vatrogastvu (2025., Salzburg, Austrija), žene u vatrogastvu (2026., Myslowice, Poljska), pravna osnova u vatrogastvu (2027., Beč, Austrija). Za 2028. godinu određena je tema protupožarne zaštite prije vatrogastva, a domaćin susreta nije određen.

Konferencija povjesničara vatrogastva je održana 10 listopada. Ovogodišnja tema susreta su bili objekti koje koriste vatrogasci – vatrogasni domovi, spremišta, vježbališta, ali i posebni elementi u arhitekturi vezani za vatrogastvo. Hrvatsku priču je kroz predavanje predstavio dr. sc. Christian Fastl iz Austrije koji je obradio temu objekta Dobrovoljnog vatrogasnog društva Opatija. Objekt je zamišljen za potrebe vatrogasaca i prve pomoći, ali i kao lječilište austrijskih vatrogasaca. Veliku ulogu u radu su imali opatijski vatrogasci, a posebno član Odbora za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti René-Raymond Gulin.

Voditelj Muzeja hrvatskog vatrogastva Runjić je pripremio rad o spomenicima posvećenima vatrogastvu na području Republike Hrvatske. Uz brojčane podatke o broju spomenika, spomen ploča i murala posvećenih vatrogascima koji su prikupljeni u travnju, prikazani su i najpoznatiji spomenici, od bisti Gjuri Stjepanu Deželiću i Mirku Kolariću do spomen kompleksa na otoku Kornatu.

Povjesničari vatrogastva su pokazali veliki interes za navedenu temu, pa je ovogodišnji zbornik radova izašao na preko 600 stranica. Izuzetno smo ponosni što naslovnicu ovogodišnjeg zbornika krasi fotografija pročelja zgrade vatrogasnog doma u Opatiji i što ponovno imamo 2 rada iz Hrvatske u ovom prestižnom zborniku.

Preminuo je Đuro Deželić, kemičar, medicinski informatičar i diplomat, praunuk Gjure Stjepana Deželića. Zajedno s Đurom Gajdekom autor je knjige o ocu hrvatskog vatrogastva.

Rođen je 8. veljače 1935. u Zagrebu. Diplomirao je kemiju 1958. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a stekao naslov doktora znanosti iz toga područja 1960. na istom fakultetu. Postdoktorsko usavršavanje u području fizikalne kemije proveo je 1965./66. u SAD na Indiana University u Bloomingtonu, Indiana. Kasnije se usavršavao u području opće informatike i medicinske informatike u Italiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Belgiji i Japanu.

Započeo  je 1958. znanstvenu i akademsku karijeru kao asistent u Zavodu za fizičku kemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon odsluženog vojnog roka, od 1962. je asistent u Odjelu za primijenjenu biokemiju Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a 1963. habilitirao se u zvanje naslovnog docenta na istom fakultetu. Godine 1964. izabran je za docenta, 1970. za izvanrednog profesora, a 1975. za redovitog profesora medicinske informatike na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2000. Sveučilište u Zagrebu izabralo ga je u trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavao je medicinsku informatiku i na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji. Bio je od 1993. do 1996. veleposlanik Republike Hrvatske u Danskoj, Norveškoj i Islandu (sa sjedištem u Kopenhagenu), istodobno akreditiran kod Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Kopenhagenu, te od 1996. do 2000. veleposlanik RH u Slovačkoj. Od 2001. je u mirovini.

Tijekom svoje znanstvene djelatnosti bio je vanjski znanstveni suradnik i savjetnik na Institutu “Ruđer Bošković” u Zagrebu, te u Sveučilišnom računskom centru u Zagrebu, kojemu je 1972. bio jedan od osnivača. Godine 1973. osniva Laboratorij za elektroničko računanje Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, koji od 1975. prerasta u Odjel za informatiku u istoj ustanovi. Začetnik je i voditelj Postdiplomskog studija makromolekularnih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu (1971.), te osnivač i voditelj postdiplomskog studija Zdravstveni informacijski sistemi na Medicinskom fakultetu u Zagrebu (1984.). Začetnik je medicinske informatike u nas.

Objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova te nekoliko udžbenika i monografija. Bio je pozvani predavač na više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova u području makromolekularnih znanosti i medicinske informatike. Autor je prvog udžbenika medicinske informatike u nas, koji je objavljivan u više izdanja od 1976.

Dobitnik je hrvatske državne nagrade za znanost “Ruđer Bošković” (1975.). Redoviti je član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.

Osnivač je Hrvatskog društva za medicinsku informatiku (1989.), njegov prvi predsjednik, te predstavnik u Europskoj federaciji za medicinsku informatiku i Internacionalnoj asocijaciji za medicinsku informatiku. Bio je član Hrvatskog diplomatskog kluba od njegova osnivanja 2001., predsjednik njegovog Nadzornog odbora, a bio je urednik časopisa „Glasnik Hrvatskog diplomatskog kluba“ od 2004. do 2010.

Bio je redoviti  član Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” u Zagrebu od obnavljanja njena kulturnog rada 1990., bio je član njenog Meštarskog zbora i Meštar prirodoslovlja od 1990. do 1992., a od 1992. do 1993. bio je Veliki meštar Družbe.

Zajedno s Đurom Gajdekom napisao je knjigu o ocu hrvatskog vatrogastva Gjuri Stjepanu Deželiću, koja je u nakladi Hrvatske vatrogasne zajednice objavljena 2015. godine.

Nositelj je hrvatskog odlikovanja Reda hrvatskog trolista, Spomenice domovinske zahvalnosti i slovačkog odlikovanja Reda Bijeloga dvostrukog križa II. stupnja sa zvijezdom. Dobitnik je spomen-medalje Štefana Moysesa koju mu je 1998. dodijelila Matica slovačka za doprinos slovačko-hrvatskim odnosima.

Posljednji ispraćaj Đure Deželića bit će u četvrtak 3. listopada 2024. godine u 12:40 sati na krematoriju na Mirogoju.

Počivao u miru.

 

Preminuo je Mirko Svetec, počasni predsjednik Prvog hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu i dugogodišnji član Odbora za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti.

Članom DVD-a Varaždin je postao 1989. godine. Dužnost tajnika Društva obnaša od 1993. do 2005. godine. U 2005. godine preuzima dužnost predsjednika Društva te istu obavlja do 2023. godine kada je proglašen doživotnim počasnim predsjednikom Društva.

Na samom početku njegova mandata, u Varaždinu je održano 13. međunarodno natjecanja vatrogasaca i 15. međunarodno natjecanje vatrogasne mladeži. Svetec tijekom svog mandata aktivno radi na pomlađivanju članstva i uključenju što većeg broja djece i mladih u vatrogasne redove. Također, radi na osuvremenjivanju opreme za operativne vatrogasce, kao i na projektima obnove vatrogasnog doma. Aktivo je sudjelovao u radu Vatrogasne zajednice Grada Varaždina i Vatrogasne zajednice Varaždinske županije.

Posebnu ulogu imao je u radu Muzeja hrvatskog vatrogastva, smještenom u objektu varaždinskih dobrovoljnih vatrogasaca. Upravljanje nad Muzejom 2010. godine preuzima Hrvatska vatrogasna zajednica, a obnovljeni postav je otvoren povodom obilježavanja 150. obljetnice varaždinskog i hrvatskog dobrovoljnog vatrogastva. Od otvaranja novog postava, do 2023. godine, Svetec nesebično pomaže rad Muzeja, od tehničkih zadataka prilikom postavljanja izložbi, do organiziranja i vođenja brojnih posjetitelja po postavu Muzeja.

Od 2013. do 2017. predsjednik je Odbora za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti Hrvatske vatrogasne zajednice, a od 2017. do 2021. obnaša dužnost zamjenika predsjednika. Član Odbora je i u mandatu od 2021. Kroz djelovanje u odboru, pokazao je izuzetan interes za očuvanje hrvatske vatrogasne povijesti, kako kroz rad Muzeja, tako i kroz prikupljanje materijala o razvoju hrvatskog vatrogastva na lokalnoj razini.

Za svoj rad u vatrogastvu dobio je niz vatrogasnih i civilnih odlikovanja među kojima se ističu Povelja i plaketa s likom Gjure Stjepana Deželića, Vatrogasno odlikovanje za posebne zasluge te Red hrvatskog pletera.

Ispraćaj dragog pokojnika biti će 24. rujna 2024. godine u 14:00 sati na groblju u Varaždinu.

Dragi Mirko, hvala ti na svemu što si učinio za hrvatsko vatrogastvo i očuvanje hrvatske vatrogasne povijesti.

Muzej hrvatskog vatrogastva (Ulica baruna Trenka 44, Varaždin) pripremio je u školskoj godini 2024./2025. za posjetitelje niz zanimljivih događanja.
Uz stalni postav, do kraja 2024. godine moguće je pogledati izložbu o 160 godina rada Prvog hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu.
Kako i u 2025. godini obilježavamo velike obljetnica za hrvatsko vatrogastvo, Noć muzeja 2025. započinjemo u svečanom tonu, otvaranjem izložbe posvećene dvadesetoj obljetnici Vatrogasne olimpijade održane 2005. godine u Varaždinu. Izložbu je moguće pogledati do sredine travnja.
U svibnju, Mjesecu zaštite od požara, otvaramo izložbu posvećenu djelovanju Kampa vatrogasne mladeži koji slavi 30 obljetnicu rada.
Razgledavanje stalnog postava Muzeja hrvatskog vatrogastva je moguće svaki radni dan od 8:00 do 13:00 sati. Za razgledavanje Muzeja u drugom terminu potrebna je prethodna najava. Ulaz u Muzej je besplatan.
Još jednom Vas pozivamo da posjetite Muzej hrvatskog vatrogastva te na taj način upoznate Vaše polaznike s bogatom vatrogasnom povijesti

Kontakt: muzej@hvz.hr, 091/112-0013

Vlada RH je na 20. sjednici je prihvatila prijedlog Odluke da se 30. kolovoza proglasi Danom sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce te ga uputila na donošenje Hrvatskom saboru.
Prihvaćen je prijedlog da se 30. kolovoz proglasi Danom sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce, a koji su život izgubili na vatrogasnim intervencijama u Republici Hrvatskoj i drugim državama u kojima su u gašenju požara, spašavanju ili drugom vidu organizirane pomoći sudjelovale sastavnice vatrogasnih snaga iz Republike Hrvatske. Nositelj obilježavanja Dana sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce je Hrvatska vatrogasna zajednica.

“Hvala svim vatrogascima na požrtvovnosti proteklih godina, ali i u ovoj zahtjevnoj protupožarnoj sezoni. Sa zadovoljstvom smo u poziciji da Vlada prihvati ovaj prijedlog odluke i uputi ga Hrvatskom saboru”, rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

Kako stoji u obrazloženju Odluke Vlade, moderno hrvatsko vatrogastvo temelji se na tradiciji dugoj 160 godina u službi sigurnosti građana i imovine tijekom kojih su dobrovoljni i profesionalni vatrogasci iskazali hrabrost i spremnost podnošenja i žrtve vlastitog života kako bi spasili ljude i imovinu od požara, poplava, potresa, pandemija i drugih ugroza. Nažalost, izvršavajući svoju humanu dužnost brojni vatrogasci su izgubili vlastite živote ili su doživjeli ozljede koje svjedoče o težini vatrogasnog zvanja.

Uzimajući u obzir pozitivnu svijest građana Republike Hrvatske o osposobljenosti i požrtvovnosti hrvatskih vatrogasaca utemeljenoj i na ljudskim žrtavama, te važnost i uključenost vatrogasnog sustava u sve sfere života, kao i činjenicu da se već ustaljeno i neprekidno od 2008. godine, 30. kolovoza obilježava sjećanjem na Kornatsku tragediju kao i druge pojedinačne obljetnice poginulih i preminulih vatrogasaca na vatrogasnim intervencijama, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je prijedlog Odluke da se 30. kolovoz proglasi „Danom sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce“.

– Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske koja na ovaj način pokazuje da je prepoznala zahtjevnost vatrogasnog posla i žrtvu koji je svaki vatrogasaca spreman podnijeti kako bi pomogao bližnjem. Na Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici i svim vatrogascima ostaje dužnost čuvanja sjećanja na našu poginulu vatrogasnu braću i sestre. Ova sjednica i ovaj dan će ući u povijest hrvatskog vatrogastva” – rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

Stradavanja vatrogasaca od 2. svjetskog rata
Najstarije sačuvane podatke o stradavanjima vatrogasaca tijekom obavljanja dužnosti postoje od razdoblja Drugog svjetskog rata. Vatrogasci nisu stradavali samo na intervencijama gašenja požara već i prilikom poplava kao i u prometnim nesrećama prilikom spašavanja unesrećenih, ali i u nesretnim slučajevima na vatrogasnim vježbama. U razdoblju od početka Drugog svjetskog rata do 1991. godine zabilježeno je stradavanje 11 vatrogasaca, no pretpostavlja se da je stvarni broj još i veći jer ne postoje pisane bilješke o svim stradavanjima.

U Domovinskom ratu su hrvatski vatrogasci predstavljali treći stup obrane Republike Hrvatske, uz pripadnike Hrvatske vojske i policije. Pod neprijateljskim napadima vatrogasci su gasili požare i spašavali imovinu od Vukovara, Siska, Petrinje, Pakraca, Zagreba, Slunja, Otočca, Zadra, Šibenika pa sve do Dubrovnika, ali i u brojnim drugim mjestima zahvaćenim ratnim zbivanjima. Na intervencijama tijekom Domovinskog rata ukupno je poginulo 20 vatrogasaca.

Kao najteže događaje za hrvatsko vatrogastvo u Domovinskom ratu pamtimo stradanja grupa vatrogasaca na koje su agresorske snage ciljano djelovale prilikom obavljanja dužnosti kod Dubrovnika 1991. godine u kojem su živote izgubili Niko Mihočević, Andro Savinović i Teo Paskojević iz Profesionalne vatrogasne jedinice Dubrovnik, te kod Šibenika 1993. godine u kojem su živote izgubili Goran Kuvač, Nikola Klarić, Joso Paić i Milenko Polimac iz Vatrogasne postrojbe PU Šibenske. Tijekom agresije na Vukovar 1991. godine prilikom obavljanja dužnosti ubijeno je ili odvedeno u zarobljeništvo i ubijeno sedmoro pripadnika Profesionalne vatrogasne jedinice Borovo i Vatrogasnog saveza općine Vukovar, a to su Stevo Zvijerac, Đuro Ragač, Siniša Malecki, Stjepan Terzić, Željko Tucić, Ivica Kuprešak i Stjepan Kaposta. Za vrijeme agresije na Osijek 1991. godine na dužnosti su poginuli pripadnici Vatrogasnog saveza općine Osijek, Pavle Osvald i Ivica Varga. Prilikom izvlačenja civila 1991. godine u neprijateljskoj zasjedi je ubijen pripadnik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pakrac, Aco Batroluci, a tijekom napada na Petrinju 1991. godine pripadnik Profesionalne vatrogasne jedinice Petrinja, Damir Horvatić. U Slavonskom Brodu je 1992. godine tijekom izvršavanja zadaće poginuo pripadnik Vatrogasne postrojbe PU Brodsko – posavske Andrija Divić.

U Domovinskom ratu je stradala i vatrogaskinja Marija Šarić, koja je poginula prilikom napada na vatrogasni dom u Županji u lipnju 1992. godine.
U postrojbama Hrvatske vojske ili kao službenici Ministarstva unutarnjih poslova te kao civili poginulo je 279 pripadnika vatrogasnih organizacija dok su pripadnici Vatrogasnog saveza općine Osijek Ivan Ivanuš i Mirko Šimunović preminuli nakon rata od posljedica stradavanja na intervencijama u Domovinskom ratu.

Stradanja vatrogasaca nastavila su se i na vatrogasnim intervencijama nakon Domovinskog rata, te su tako prilikom intervencija preminuli Stjepan Ferenđa iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Novi Marof 1995. godine, Živko Lebec iz Vatrogasne postrojbe Garešnica 2000. godine, Anton Bulić Nino pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Pula 2002. godine, Delzi Ladavac pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Pazin 2003. godine, Edo Surina iz Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke te Ivan Bet pripadnik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Česma 2005. godine.

Kornatska tragedija
Uz prethodno navedena stradavanja posebno se ističe Kornatska tragedija koja se dogodila 30. kolovoza 2007. godine kada je prilikom gašenja požara na otoku Velikom Kornatu smrtno stradalo 12 vatrogasaca. Živote su odmah izgubili njih šestorica, Dino Klarić, Ivica Crvelin i Ivan Marinović iz Javne vatrogasne postrojbe Šibenik, Marko Stančić  iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tisno te Hrvoje Strikoman i Gabrijel Skočić iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vodice dok su zbog teških ozljeda u narednim danima preminula još šestorica vatrogasaca, Marinko Knežević iz Javne vatrogasne postrojbe Šibenik, Ante Crvelin, Tomislav Crvelin i Josip Lučić iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tisno te Karlo Ševerdija i Ante Juričev Mikulin iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vodice. Teško je ozlijeđen Frane Lučić. Potrebno je napomenuti da je dan prije Kornatske tragedije na Hvaru preminuo Marinko Jurić, pripadnik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Stari Grad.

Kornatska tragedija je najveća mirnodopska nesreća koja je pogodila hrvatsko vatrogastvo, ali i Republiku Hrvatsku.

Nakon Kornatske tragedije, uz velike napretke vatrogasnog sustava, ali i uz sve veće izazove koji stoje pred vatrogasnim sustavom, nažalost, nastavila su se stradavanja. Tako su na intervencijama smrtno stradali Branimir Alfonzi iz Javne vatrogasne postrojbe Opatija 2012. godine, Stjepan Malus pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Petrinja 2018. godine, Ivan Galeković pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Grada Velika Gorica 2019. godine, pripadnik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kustošija Davor Kovačić 2020. godine, Goran Komlenac iz Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci 2022 godine, a posljednji u nizu smrtno stradalih je Zvonko Drmić iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tovarnik koji je preminuo za vrijeme sanacije posljedica olujnog nevremena 2023. godine.