Konferencija “Zaštita kulturne baštine Grada Zagreba u kriznim uvjetima”
U Zagrebačkom inovacijskom centru ZICER 13. prosinca održana je konferencija “Zaštita kulturne baštine Grada Zagreba u kriznim uvjetima“ u organizaciji Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba. Tema konferencije je bila pripremljenost kulturnih institucija, ali i drugih čimbenika za moguće ugroze kulturnih dobara smještenih na području Grada Zagreba. Kao prijetnje za kulturna dobra prepoznati su požari, poplave, potresi i teroristički napadi, ali i neadekvatni prostori u kojima su predmeti smješteni.
Sve okupljene je pozdravio Pavle Kalinić te istaknuo da je očuvanje kulture bitno za budućnost svakog naroda. Najavio je i izgradnju velikog skladišnog objekta, namjenjenog za smještaj kulturnih dobara u slučaju bilo kakvih opasnosti.
Požar u katedrali Notre Dame
Konferencija je okupila niz predavača iz kulturnih institucija i ustanova direktno ili indirektno uključenih u spašavanje objekata i predmeta smještenih u njima.
Prvi dio konferencije koji je moderirala dr. sc. Ivana Krišto (Ured za upravljanje u hitnim situaijama Grada Zagreb), započeo je predavanjem Nike Fabrisa (Ravnateljstvo civilne zaštite) pod nazivom “Segmenti kulturne zaštite u kriznim uvjetima”, s naglaskom na zakone i propise kojima je uređeno ovo područje.
Uslijedilo je predavanje zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba Siniše Jembriha o požaru u katedrali Notre Dame u Parizu. Obradio je tijek intervencije, od dojave do završetka gašenja te posljedice koje je ovaj događaj imao na globalnoj razini. Također se osvrnuo na protupožarnu zaštitu kulturnih institucija u Gradu Zagrebu i suradnju djelatnika s vatrogascima.
– Naši djelatnici obilaze kulturne ustanove u gradu i surađuju s vodstvom ustanova. Međutim, kada dođe do prave situacije, često vatrogasci ne dobiju prave informacije o objektu, uskladištenim predmetima od djelatnika ustanova – rekao je Jembrih.
Ugroženost kulturnih ustanova u Zagrebu
Ravnateljica Etnografskog muzeja Goranka Horjan govorila je o prevenciji rizika kroz redovito održavanje objekta. O upotrebi BIM-a (Building information modelling – računalni sustav koji bilježi podatke o objektima – nacrte, vrste korištenih materijala, potrebnim zahvatima na objektu) u održavanju i zaštiti zgrada kulturnog naslijeđa govorila je prof. dr. sc. Anita Cerić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Potresni rizik grada Zagreba sa osvrtom na građevine kritične strukture obradili su prof. dr. Josip Atalić, doc. dr. sc. Mario Uroš i doc. dr. sc. Marta Šavor Novak također s Građevinskog fakulteta. O financiranju projekata zaštite kulturne baštine iz strukturnih fondova EU govorio je Želimir Kramarić iz Razvojne agencije Zagreb za koordinaciju i poticanje regionalnog razvoja.
Nakon stanke uslijedio je drugi dio konferencije koji je moderirao Saša Tkalec (Centar za inovacije u kulturi). Ravnateljica Tehničkog muzeja Nikola Tesla govorila je o specifičnostima konstrukcije, muzejske građe i mogućih kriznih situacija u Muzeju. Zanimljivo je da je gotovo cjelokupna nosiva konstrukcija Muzeja od drva, što čini Tehnički muzej posebno izloženim opasnosti od požara. Djelatnice Muzejskog dokumentacijskog centra Ivona Marić, Tea Rihtar Jurić i Dunja Vranješević prikazale su spremnost zagrebačkih muzeja za krizne situacije, s naglaskom na statističke podatke o broju objekata, djelatnika i količini građe u muzejima. O sustavu zaštite knjižničnog fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu govorila je dr. sc. Dragica Krstić. Iznimno zanimljivo predavnje o zaštiti gradiva na Hrvatskoj radioteleviziji održala je Lana Bubenik. Kako izgleda rad u objektu koji je pretrpio ratna razaranja, koja još nisu adekvatno sanirana, predočila je Marija Jagunić iz Državnog arhiva Karlovac. O Hrvatskom povijesnom muzeju kao primjeru ugroženosti kulturne baštine u Zagrebu govorio je Mislav Barić.
Krroz navedena predavanja prikazan je niz problema s kojima se u svakodnevnom radu susreću djelatnici kulturnih ustanova. Ti problemi postaju još kompleksniji u slučaju prirodnih katastrofa ili nesreća izazvanih ljudskim djelovanjem. Stoga je ključno pravovremeno zajedničko djelovnje kulturnih ustanova, vatrogasaca i gradskih službi kako bi sačuvali hrvatsko kulturno naslijeđe za generacije koje dolaze.
