Petar Listeš (1936.-2025.)

Preminuo je Petar Listeš, dugogodišnji vatrogasni dužnosnik, publicist i autor stručnih članaka iz protupožarne zaštite.
Petar Listeš je rođen 1936. godine u Klisu, gdje završava osnovnu školu. Srednjoškolsko obrazovanje za strojarskog tehničara stječe u vojnoj školi u Boki Kotorskoj od 1953. do 1956. godine. Nakon rada u vojnoj bazi u Šibeniku, 1961. se zapošljava u „Petronafti“ u Solinu, gdje radi na obuci djelatnika za protupožarnu zaštitu kroz aktivno djelovanje u industrijskom dobrovoljnom vatrogasnom društvu. Na mjesto rukovoditelja civilnog sektora u Sekretarijat narodne obrane grada Splita prelazi 1979. godine. Kasnije postaje rukovoditelj Odjela za obranu i samozaštitu te djeluje u okolnim mjestima tadašnjeg gradskog područja Splita, koje je obuhvaćalo uz Split, Solin i Kaštela. Svoj interes za usavršavanje, dokazuje daljnjim školovanjem i stjecanjem diplome profesora političkih znanosti (1974.) te inženjera zaštite od požara (1984.).

Petar Listeš je više od 60 godina djelovao u nekoliko vatrogasnih društava Dalmacije, gdje radi na promicanju vatrogastva kako u miru, tako i tijekom Domovinskog rata. Nakon aktivnog rada u IDVD-u „Petronafta” Solin, postaje članom i dužnosnikom u DVD-u Split. Godine 1986., uz lokalnu mladež, osniva Dobrovoljno vatrogasno društvo Klis, gdje je bio dugogodišnji počasni član.

Uz rad na osnivanju društava zdušno se angažirao na publicističkom radu, kao i na objavi radova i knjiga o vatrogasnoj problematici Dalmacije. Prve radove na temu vatrogastva objavljuje u razdoblju od 1965. do 1970. godine u glasilu tadašnjeg SOUR-a INE, a 1971. godine počinje redovitim javljanjem, kao dopisnik „Suvremenog vatrogastva”, danas „Vatrogasnog vjesnika”, glasila Hrvatske vatrogasne zajednice. Imao je veliku ulogu u pripremi materijala za edukacijske filmove o ponašanju stanovništva prilikom ratnih opasnosti za vrijeme Domovinskog rata. Među njegovim djelima se ističe knjiga „Suvremeno dalmatinsko vatrogastvo“ iz 1995. godine.

Bio je aktivni član Odbora za istraživanje vatrogasne povijesti Hrvatske vatrogasne zajednice u kojoj je aktivno djelovao čitavo desetljeće. Imao je ideju stvaranja Muzeja vatrogastva Dalmacije. Kao rezultat istraživanja, objavio je nekoliko zapaženih feljtona iz povijesti vatrogastva Splita i Trogira u dnevniku „Slobodna Dalmacija” te “Vatrogasnom vjesniku”. Za svoj rad dobio je niz priznanja, među kojima se ističe Medalja za posebne zasluge Hrvatske vatrogasne zajednice.

Posljednji ispraćaj obavit će se u četvrtak, 13. veljače 2025., s početkom u 14 sati na mjesnom groblju u Klisu.

/by

Likovni, literarni i foto natječaj Hrvatske vatrogasne zajednice

Hrvatska vatrogasna zajednica raspisuje likovni, literarni i foto natječaj namijenjen predškolskom i školskom uzrastu.
Natječaj se provodi u školskoj godini 2024/2025., a sa svrhom popularizacije vatrogastva među mladima te podizanja svijesti o zaštiti od požara.

I.
Organizator Likovnog, literarnog i foto natječaja Hrvatske vatrogasne zajednice (u daljnjem tekstu: Natječaj) je Hrvatska vatrogasna zajednica, Selska cesta 90A, Zagreb, OIB: 08474627795 (u daljnjem tekst: Organizator).

II.
Natječaj se provodi u sljedećim kategorijama:
likovni radovi djece predškolskog uzrasta
likovni radovi učenika 1. – 4. razreda osnovnih škola
literarni radovi učenika osnovnih škola 1. – 4. razreda osnovne škole
literarni radovi učenika osnovnih škola 5. – 8. razreda osnovne škole
foto natječaj učenika osnovnih i srednjih škola
kombinirana kategorija radova: predmeti izrađeni od kartona ili žice na zadane teme

III.
Teme Natječaja su:
Vatrogasci gase požar šume i raslinja
Vatrogasci gase požar stambenog objekta
Vatrogasci spašavaju ljude iz objekata u plamenu
Vatrogasci spašavaju životinje iz opasnih situacija
Vatrogasna vozila
Temama se nastoji popularizirati vatrogastvo među mladima te podići svijest u zaštiti od požara. Izbor tehnike izrade likovnog rada nije propisan, osim u kombiniranoj kategoriji (kategorija 6.). Foto rad mora biti minimalno 300 dpi u jpg ili tiff rezoluciji s opisom predmeta (subject) „Natječaj radova“.

IV.
Organizator omogućuje sljedeće načine sudjelovanja na Natječaju:
Vatrogasne zajednice županija odnosno Vatrogasna zajednica Grada Zagreba organiziraju natječaje unutar svojih županija odnosno Grada Zagreba po predloženim prepozicijama Organizatora te pobjedničke radove, nakon odabira, dostavljaju Organizatoru do 31. ožujka 2025. godine.
Odgojno-obrazovne ustanove samostalno dostavljaju dječje radove Organizatoru.

V.
Radovi se moraju dostaviti najkasnije do 31. ožujka 2025. poštom na adresu Organizatora, Selska cesta 90A, 10000 Zagreb s napomenom „Natječaj radova“ ili na adresu elektroničke pošte natjecaj-radova@hvz.hr u rezoluciji od 300 dpi, jpg ili tiff format s opisom predmeta (subject) „Natječaj radova“.

Radovi moraju sadržavati sljedeće podatke:
na poleđini rada potrebno je napisati tiskanim slovima: ime i prezime autora, dob, ustanova, kategorija, mentor, adresa i kontakt broj telefona,
naziv rada poslanog elektroničkom poštom mora u svom opisu predmeta sadržavati ime_prezime_ustanova_kategorija_mjesto_mentor.
Uz radove je potrebno priložiti ispunjenu prijavnicu koja se nalazi na internetskoj stranici Organizatora, www.hvz.gov.hr.

Neće se razmatrati:
radovi dostavljeni nakon roka
radovi bez ispunjene prijavnice
radovi u kojima je sudjelovalo više djece i/ili učenika.
Nema ograničenja u broju dostavljenih radova.

Organizator zadržava zaprimljene radove.

VI.
Pobjedničke radove će izabrati Povjerenstvo za odabir najboljih radova, a koje će biti imenovano posebno odlukom.
Nagrade će pobjednicima Natječaja biti uručene tijekom 2025. godine te će isti pravovremeno biti obaviješteni o datumu, mjestu i uvjetima organizacije događaja.
Prijevoz dobitnika nagrada i njihovih roditelja ili nastavnika (1 osoba u pratnji po nagrađenom) organizirat će vatrogasne zajednice županija odnosno Vatrogasna zajednica Grada Zagreba, a troškove prijevoza snosit će Organizator.

VII.
Sudionici Natječaja prijavljivanjem radova na Natječaj suglasni su s obradom i korištenjem svojih osobnih podataka (ime, prezime, ustanova i mjesto) isključivo u svrhu provođenja Natječaja, te se navedeni podaci neće ustupati trećima.
Sudionici Natječaja suglasni su s objavom radova na mrežnim stranicama Organizatora i promotivnim materijalima te na izložbama sa svrhom promidžbe vatrogastva i zaštite od požara.

VIII.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja i objavit će se na internetskoj stranici Organizatora.

/by

Predstavljena knjiga “100 godina vatrogastva u Babinoj Gredi”

U subotu 14. prosinca 2024. godine održana je promocija knjiga autora Martina Vukovića o 100 godina vatrogastva i 100 godina nogometa u Babinoj Gredi. Predstavljanju održanom u Hrvatskom domu kulture Franjo Delić u Babinoj Gredi nazočili su brojni vatrogasci, stanovnici Babine Grede i gosti. Na početku predstavljanja sve prisutne je pozdravio načelnik Općine Babina Greda Josip Krnić koji je istaknuo važnost vatrogastva i sporta za razvoje lokalne zajednice. Također je najavio skoro dovršavanje monografije o povijesti Babine Grede. Predsjednik DVD-a Babina Greda Valentin Katušić se ukratko osvrnuo na današnji rad društva, kao i na obilježavanje stote obljetnice djelovanja. Prisutne su pozdravili predsjednik NK Šokadija Tihomir Ramljak te dr. sc. Jadran Antolović u ime suizdavača tvrtke Hadrijan & partneri d.o.o.

Voditelj Muzeja hrvatskog vatrogastva Vedran Runjić istaknuo je iznimnu važnost istraživanja vatrogasne povijesti na lokalnoj razini, kako bi stvorili cjelokupnu sliku razvoja hrvatskog vatrogastva. O važnosti sporta za razvoj društva, kao i isprepletenosti sporta i politike na lokalnoj i državnoj razini, govorio je dr. sc. Davor Kovačić.

Autor Vuković se zahvalio svima koji su pomogli oko nastanka obje knjige, i pohvalio je vatrogasce koji su uspjeli sačuvati brojne dokumente i fotografije. Zahvalio se Muzeju hrvatskog vatrogastva na stručnim savjetima i na fotografijama koje su korištene u knjizi.

Ova knjiga predstavlja značajnu kariku u priči o hrvatskoj vatrogasnoj povijesti. Uz pitak tekst, knjiga obiluje preslikama dokumenata i povijesnim fotografijama. Autor Vuković je projektu pristupio profesionalno kao novinar, kao ljubitelj povijesti, ali i kao Babogredac, koji je kroz priču o vatrogastvu zapravo ispričao priču o mjestu i još jednom pokazao da je razvoj lokalne sredina usko vezan uz razvoj vatrogastva.

/by

Predstavljen katalog “193 predmeta iz baštine Vatrogasne zajednice grada Ivanić-Grada”

U srijedu 11. prosinca 2024. godine u Gradskoj knjižnici Ivanić-Grad predstavljen je katalog “193 predmeta iz baštine Vatrogasne zajednice grada Ivanić-Grada” autorice Katarine Matkerić.
Predstavljanju su uz autoricu Katarinu Matkerić, tajnicu DVD-a Trebovec, prisustvovali zapovjednik Vatrogasne zajednice županije Zagrebačke Dario Kezerić, voditelj Muzeja hrvatskog vatrogastva Vedran Runjić te brojni vatrogasci i građani.

Na početku predstavljanja prisutne je pozdravila Laura Šejić, predsjednica udruge “Prijatelji baštine – Amici Hereditatis”, u čijoj nakladi je i tiskan navedeni katalog. Potom je autorica Matkerić uz prigodnu prezentaciju govorila o nastanku ideje za rad na ovom projektu, koji se sastojao od digitalizacije građe i prikupljanja informacija o predmetima te izrade kataloga. Istaknula je i poteškoće, poput izgubljene građe te problem neadekvatnih uvjeta za čuvanje građe. Na kraju uvodnog izlaganja autorica se zahvalila svim pojedincima koji su pomogli u prikupljanju i obradi predmeta.

Zapovjednik Kezerić je predstavio publici široki aspekt djelovanja vatrogasaca – od gašenja požara, spašavanja u tehničkim intervencijama, djelovanja na poplavama i nakon potresa, do redovitih vježbi, ali i preventivnog djelovanja u zajednici. Istaknuo je važnost uključenja mladih u rad vatrogastva, kao i vrijednost djelovanja vatrogasnih društava u kulturnom životu lokalne zajednice. Spomenuo se duge tradicije vatrogastva na području Ivanić-Grada, inače rodnog mjesta oca hrvatskog vatrogastva Gjure Stjepana Deželića, koja je temelj današnjeg uspješnog djelovanja vatrogasne organizacije.

Voditelj Muzeja hrvatskog vatrogastva Runjić je pohvalio rad autorice, kao i društava koji čuvaju građu. Istaknuo je da postoji interes kulturnih institucija za predstavljanje priče o vatrogastvu, ali poticaj mora doći iz lokalne zajednice.
– Važno je čuvati vatrogasnu povijest na lokalnoj razini i pripremati ovakve projekte, jer istraživanja na lokalnoj razini su jedini način na koji možemo dobiti cjelokupnu sliku razvoja hrvatskog vatrogastva – rekao je Runjić.

Katalog na 52 stranice donosi priču o razvoju vatrogastva Ivanić-grada i okolnih naselja. Vatrogasna zajednica grada Ivanić-Grada i sve njene sastavnice su predstavljene kratkim tekstom o povijesnom razvoju, amblemom vatrogasne organizacije te najvažnijim sačuvanim predmetima. Uz svaki predmet nalaze se osnovne informacije o nazivu, dataciji, mjerama te vlasništvu, kao i fotografija predmeta.

Autorica Matkerić je u ovom katalogu pokazala profesionalni pristup kao povjesničarka, ali i poznavanje vatrogasne struke, što je produkt njenog dugogodišnjeg djelovanja u vatrogasnoj organizaciji. Ovo je školski primjer kvalitetno napravljenog kataloga te može poslužiti kao kvalitetan obrazac po kojem se mogu raditi slični projekti.

Foto: Stjepan Štefinovec

/by

U Opatiji održan 3. susret kolekcionara vatrogasne baštine

U Kulturnom domu ZORA u Opatiji 16. studenog 2024. je održan 3. susret kolekcionara vatrogasne baštine. Susret su organizirali Hrvatsko društvo za očuvanje vatrogasne baštine u suradnji s Dobrovoljnim vatrogasnim društvom Opatija, Hrvatskom vatrogasnom zajednicom i Muzejom hrvatskog vatrogastva.

Na početku susreta okupljene je pozdravio predsjednik Hrvatskog društva za očuvanje vatrogasne baštine Josip Cingesar. U ime glavnog vatrogasnog zapovjednika i Hrvatske vatrogasne zajednice okupljenima se obratio Gordan Filinić, pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika za logistiku.
– Iznimna mi je čast pozdraviti vas u svom gradu, gradu koji ima dugu vatrogasnu tradiciju. Vi ste odabrali kroz svoj hobi čuvati našu vatrogasnu povijest, čime uspješno gradite temelje vatrogasne budućnosti – rekao je Filinić.

Susret je okupio tridesetak ljubitelja vatrogasne povijesti iz Hrvatske i Slovenije koji su pokazali svoje zbirke vatrogasnih medalja, znački, modela vatrogasnih vozila, te zbirke filatelije na temu vatrogastva kao i staru vatrogasnu opremu. Muzej hrvatskog vatrogastva je pokazao dio svoje kolekcije fotografija, kao i nedavno nabavljenu kolekciju osobnih vatrogasnih medalja dugogodišnjeg vatrogasnog dužnosnika Zvonka Biškupa. Članovi DVD-a Leprovica su na susretu predstavili plan za izgradnju lokalnog vatrogasnog muzeja. Za vrijeme trajanja susreta, posjetitelji su mogli pogledati opremu i vozila Javne vatrogasne postrojbe Opatije i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Opatija te vatrogasni dom koji predstavlja iznimno zanimljivu vatrogasnu i arhitektonsku priču.

Ovaj susret je pokazao da postoji veliki interes kolekcionara i građana za ovakve manifestacije, zbog čega je Hrvatsko društvo za očuvanje vatrogasne baštine najavilo nova događanja – susrete u Donjoj Voći i Osijeku, kao i rad na tiskanom materijalu o vatrogasnim medaljama i značkama.

FOTO: HVZ, Josip Cingesar

/by

3. susret kolekcionara vatrogasne baštine – obavijest

Hrvatsko društvo za očuvanje vatrogasne baštine u suradnji s Dobrovoljnim vatrogasnim društvom Opatija, Hrvatskom vatrogasnom zajednicom i Muzejom hrvatskog vatrogastva organizira 3. susret kolekcionara vatrogasne baštine koji će se održati u subotu 16. studenog 2024. godine u Opatiji (Primorsko-goranska županija).

Lokacija održavanja Susreta je Kulturni dom ZORA (Vladimira Nazora 3, Opatija). Termin održavanja susreta je od 9:00 do 13:00 sati.

Cilj manifestacije je okupiti kolekcionare vatrogasne baštine iz Hrvatske i susjednih zemalja i široj javnosti predstaviti ovaj zanimljiv hobi. Posjetitelji će tako moći vidjeti zbirke vatrogasnih medalja, znački, modela vatrogasnih vozila, te zbirke numizmatike i filatelije na temu vatrogastva kao i staru vatrogasnu opremu. Za vrijeme trajanja susreta, posjetitelji mogu pogledati opremu i vozila Javne vatrogasne postrojbe Grada Opatije i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Opatija.

Molimo zainteresirane kolekcionare da se za rezervaciju stolova i sve druge upite obrate do 8. studenog 2024. godine na niže navedenu e-mail adresu.

Molimo sve sudionike da isključivo predstave kolekcije vezane za vatrogastvo.

Molimo Vatrogasne zajednice županija / Grada Zagreba da obavijeste vatrogasne organizacije i kolekcionare sa svog područja zainteresirane za posjet ili sudjelovanje na susretu.

Kontakt za prijave: René-Raymond Gulin, rene.gulin@gmail.com, 091/273-7523

/by

Susret povjesničara vatrogastva u Ateni

U organizaciji CTIF-a u Ateni je održan 27. sastanak Komisije za povijest vatrogastva, CTIF-a, muzeje i dokumentaciju te 31. međunarodna konferencija povjesničara vatrogastva, a pod domaćinstvom Vatrogasne službe Grčke.

U srijedu 9. listopada održan je 27. sastanak Komisije za povijest vatrogastva, CTIF-a, muzeje i dokumentaciju. Izvješće o radu Komisije je podnio predsjednik Gerald Schimpf, dok je voditelj međunarodne radne grupe Christian Fastl govorio o radu unutar grupe. Spomenuto je i certificiranje muzeja, kao i nova CTIF odlikovanja, koja su po prvi puta dodijeljena upravo u Ateni.

Predstavnici zemalja sudionika su predstavili djelovanje svojih muzeja te ostale aktivnosti u očuvanju vatrogasne baštine. Hrvatski predstavnik Vedran Runjić, koji je na sastanku sudjelovao preko videolinka, izvijestio je da je Muzej hrvatskog vatrogastva dobio rješenje Ministarstva kulture i medija RH o priznavanju statusa muzeja. Bilo je riječi i o ulozi Muzeja u proslavi 160. obljetnice Prvog hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu te o organiziranju susreta kolekcionara u Koprivnici. Runjić je također najavio da HVZ namjerava zatražiti certifikat CTIF-a za Muzej, čime bi dobili priznanje i na međunarodnoj razini.

Utvrđene su lokacije i teme konferencije u idućim godinama: komunikacija u vatrogastvu (2025., Salzburg, Austrija), žene u vatrogastvu (2026., Myslowice, Poljska), pravna osnova u vatrogastvu (2027., Beč, Austrija). Za 2028. godinu određena je tema protupožarne zaštite prije vatrogastva, a domaćin susreta nije određen.

Konferencija povjesničara vatrogastva je održana 10 listopada. Ovogodišnja tema susreta su bili objekti koje koriste vatrogasci – vatrogasni domovi, spremišta, vježbališta, ali i posebni elementi u arhitekturi vezani za vatrogastvo. Hrvatsku priču je kroz predavanje predstavio dr. sc. Christian Fastl iz Austrije koji je obradio temu objekta Dobrovoljnog vatrogasnog društva Opatija. Objekt je zamišljen za potrebe vatrogasaca i prve pomoći, ali i kao lječilište austrijskih vatrogasaca. Veliku ulogu u radu su imali opatijski vatrogasci, a posebno član Odbora za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti René-Raymond Gulin.

Voditelj Muzeja hrvatskog vatrogastva Runjić je pripremio rad o spomenicima posvećenima vatrogastvu na području Republike Hrvatske. Uz brojčane podatke o broju spomenika, spomen ploča i murala posvećenih vatrogascima koji su prikupljeni u travnju, prikazani su i najpoznatiji spomenici, od bisti Gjuri Stjepanu Deželiću i Mirku Kolariću do spomen kompleksa na otoku Kornatu.

Povjesničari vatrogastva su pokazali veliki interes za navedenu temu, pa je ovogodišnji zbornik radova izašao na preko 600 stranica. Izuzetno smo ponosni što naslovnicu ovogodišnjeg zbornika krasi fotografija pročelja zgrade vatrogasnog doma u Opatiji i što ponovno imamo 2 rada iz Hrvatske u ovom prestižnom zborniku.

/by

Preminuo je Đuro Deželić

Preminuo je Đuro Deželić, kemičar, medicinski informatičar i diplomat, praunuk Gjure Stjepana Deželića. Zajedno s Đurom Gajdekom autor je knjige o ocu hrvatskog vatrogastva.

Rođen je 8. veljače 1935. u Zagrebu. Diplomirao je kemiju 1958. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a stekao naslov doktora znanosti iz toga područja 1960. na istom fakultetu. Postdoktorsko usavršavanje u području fizikalne kemije proveo je 1965./66. u SAD na Indiana University u Bloomingtonu, Indiana. Kasnije se usavršavao u području opće informatike i medicinske informatike u Italiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Belgiji i Japanu.

Započeo  je 1958. znanstvenu i akademsku karijeru kao asistent u Zavodu za fizičku kemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon odsluženog vojnog roka, od 1962. je asistent u Odjelu za primijenjenu biokemiju Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a 1963. habilitirao se u zvanje naslovnog docenta na istom fakultetu. Godine 1964. izabran je za docenta, 1970. za izvanrednog profesora, a 1975. za redovitog profesora medicinske informatike na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2000. Sveučilište u Zagrebu izabralo ga je u trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitoga profesora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavao je medicinsku informatiku i na medicinskim fakultetima u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji. Bio je od 1993. do 1996. veleposlanik Republike Hrvatske u Danskoj, Norveškoj i Islandu (sa sjedištem u Kopenhagenu), istodobno akreditiran kod Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Kopenhagenu, te od 1996. do 2000. veleposlanik RH u Slovačkoj. Od 2001. je u mirovini.

Tijekom svoje znanstvene djelatnosti bio je vanjski znanstveni suradnik i savjetnik na Institutu “Ruđer Bošković” u Zagrebu, te u Sveučilišnom računskom centru u Zagrebu, kojemu je 1972. bio jedan od osnivača. Godine 1973. osniva Laboratorij za elektroničko računanje Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, koji od 1975. prerasta u Odjel za informatiku u istoj ustanovi. Začetnik je i voditelj Postdiplomskog studija makromolekularnih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu (1971.), te osnivač i voditelj postdiplomskog studija Zdravstveni informacijski sistemi na Medicinskom fakultetu u Zagrebu (1984.). Začetnik je medicinske informatike u nas.

Objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova te nekoliko udžbenika i monografija. Bio je pozvani predavač na više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova u području makromolekularnih znanosti i medicinske informatike. Autor je prvog udžbenika medicinske informatike u nas, koji je objavljivan u više izdanja od 1976.

Dobitnik je hrvatske državne nagrade za znanost “Ruđer Bošković” (1975.). Redoviti je član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.

Osnivač je Hrvatskog društva za medicinsku informatiku (1989.), njegov prvi predsjednik, te predstavnik u Europskoj federaciji za medicinsku informatiku i Internacionalnoj asocijaciji za medicinsku informatiku. Bio je član Hrvatskog diplomatskog kluba od njegova osnivanja 2001., predsjednik njegovog Nadzornog odbora, a bio je urednik časopisa „Glasnik Hrvatskog diplomatskog kluba“ od 2004. do 2010.

Bio je redoviti  član Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” u Zagrebu od obnavljanja njena kulturnog rada 1990., bio je član njenog Meštarskog zbora i Meštar prirodoslovlja od 1990. do 1992., a od 1992. do 1993. bio je Veliki meštar Družbe.

Zajedno s Đurom Gajdekom napisao je knjigu o ocu hrvatskog vatrogastva Gjuri Stjepanu Deželiću, koja je u nakladi Hrvatske vatrogasne zajednice objavljena 2015. godine.

Nositelj je hrvatskog odlikovanja Reda hrvatskog trolista, Spomenice domovinske zahvalnosti i slovačkog odlikovanja Reda Bijeloga dvostrukog križa II. stupnja sa zvijezdom. Dobitnik je spomen-medalje Štefana Moysesa koju mu je 1998. dodijelila Matica slovačka za doprinos slovačko-hrvatskim odnosima.

Posljednji ispraćaj Đure Deželića bit će u četvrtak 3. listopada 2024. godine u 12:40 sati na krematoriju na Mirogoju.

Počivao u miru.

 

/by

Mirko Svetec (1949. – 2024.)

Preminuo je Mirko Svetec, počasni predsjednik Prvog hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu i dugogodišnji član Odbora za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti.

Članom DVD-a Varaždin je postao 1989. godine. Dužnost tajnika Društva obnaša od 1993. do 2005. godine. U 2005. godine preuzima dužnost predsjednika Društva te istu obavlja do 2023. godine kada je proglašen doživotnim počasnim predsjednikom Društva.

Na samom početku njegova mandata, u Varaždinu je održano 13. međunarodno natjecanja vatrogasaca i 15. međunarodno natjecanje vatrogasne mladeži. Svetec tijekom svog mandata aktivno radi na pomlađivanju članstva i uključenju što većeg broja djece i mladih u vatrogasne redove. Također, radi na osuvremenjivanju opreme za operativne vatrogasce, kao i na projektima obnove vatrogasnog doma. Aktivo je sudjelovao u radu Vatrogasne zajednice Grada Varaždina i Vatrogasne zajednice Varaždinske županije.

Posebnu ulogu imao je u radu Muzeja hrvatskog vatrogastva, smještenom u objektu varaždinskih dobrovoljnih vatrogasaca. Upravljanje nad Muzejom 2010. godine preuzima Hrvatska vatrogasna zajednica, a obnovljeni postav je otvoren povodom obilježavanja 150. obljetnice varaždinskog i hrvatskog dobrovoljnog vatrogastva. Od otvaranja novog postava, do 2023. godine, Svetec nesebično pomaže rad Muzeja, od tehničkih zadataka prilikom postavljanja izložbi, do organiziranja i vođenja brojnih posjetitelja po postavu Muzeja.

Od 2013. do 2017. predsjednik je Odbora za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti Hrvatske vatrogasne zajednice, a od 2017. do 2021. obnaša dužnost zamjenika predsjednika. Član Odbora je i u mandatu od 2021. Kroz djelovanje u odboru, pokazao je izuzetan interes za očuvanje hrvatske vatrogasne povijesti, kako kroz rad Muzeja, tako i kroz prikupljanje materijala o razvoju hrvatskog vatrogastva na lokalnoj razini.

Za svoj rad u vatrogastvu dobio je niz vatrogasnih i civilnih odlikovanja među kojima se ističu Povelja i plaketa s likom Gjure Stjepana Deželića, Vatrogasno odlikovanje za posebne zasluge te Red hrvatskog pletera.

Ispraćaj dragog pokojnika biti će 24. rujna 2024. godine u 14:00 sati na groblju u Varaždinu.

Dragi Mirko, hvala ti na svemu što si učinio za hrvatsko vatrogastvo i očuvanje hrvatske vatrogasne povijesti.

/by

Vlada RH prihvatila prijedlog Odluke o proglašenju Dana sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce 30. kolovoza

Vlada RH je na 20. sjednici je prihvatila prijedlog Odluke da se 30. kolovoza proglasi Danom sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce te ga uputila na donošenje Hrvatskom saboru.
Prihvaćen je prijedlog da se 30. kolovoz proglasi Danom sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce, a koji su život izgubili na vatrogasnim intervencijama u Republici Hrvatskoj i drugim državama u kojima su u gašenju požara, spašavanju ili drugom vidu organizirane pomoći sudjelovale sastavnice vatrogasnih snaga iz Republike Hrvatske. Nositelj obilježavanja Dana sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce je Hrvatska vatrogasna zajednica.

“Hvala svim vatrogascima na požrtvovnosti proteklih godina, ali i u ovoj zahtjevnoj protupožarnoj sezoni. Sa zadovoljstvom smo u poziciji da Vlada prihvati ovaj prijedlog odluke i uputi ga Hrvatskom saboru”, rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

Kako stoji u obrazloženju Odluke Vlade, moderno hrvatsko vatrogastvo temelji se na tradiciji dugoj 160 godina u službi sigurnosti građana i imovine tijekom kojih su dobrovoljni i profesionalni vatrogasci iskazali hrabrost i spremnost podnošenja i žrtve vlastitog života kako bi spasili ljude i imovinu od požara, poplava, potresa, pandemija i drugih ugroza. Nažalost, izvršavajući svoju humanu dužnost brojni vatrogasci su izgubili vlastite živote ili su doživjeli ozljede koje svjedoče o težini vatrogasnog zvanja.

Uzimajući u obzir pozitivnu svijest građana Republike Hrvatske o osposobljenosti i požrtvovnosti hrvatskih vatrogasaca utemeljenoj i na ljudskim žrtavama, te važnost i uključenost vatrogasnog sustava u sve sfere života, kao i činjenicu da se već ustaljeno i neprekidno od 2008. godine, 30. kolovoza obilježava sjećanjem na Kornatsku tragediju kao i druge pojedinačne obljetnice poginulih i preminulih vatrogasaca na vatrogasnim intervencijama, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je prijedlog Odluke da se 30. kolovoz proglasi „Danom sjećanja na poginule hrvatske vatrogasce“.

– Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske koja na ovaj način pokazuje da je prepoznala zahtjevnost vatrogasnog posla i žrtvu koji je svaki vatrogasaca spreman podnijeti kako bi pomogao bližnjem. Na Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici i svim vatrogascima ostaje dužnost čuvanja sjećanja na našu poginulu vatrogasnu braću i sestre. Ova sjednica i ovaj dan će ući u povijest hrvatskog vatrogastva” – rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

Stradavanja vatrogasaca od 2. svjetskog rata
Najstarije sačuvane podatke o stradavanjima vatrogasaca tijekom obavljanja dužnosti postoje od razdoblja Drugog svjetskog rata. Vatrogasci nisu stradavali samo na intervencijama gašenja požara već i prilikom poplava kao i u prometnim nesrećama prilikom spašavanja unesrećenih, ali i u nesretnim slučajevima na vatrogasnim vježbama. U razdoblju od početka Drugog svjetskog rata do 1991. godine zabilježeno je stradavanje 11 vatrogasaca, no pretpostavlja se da je stvarni broj još i veći jer ne postoje pisane bilješke o svim stradavanjima.

U Domovinskom ratu su hrvatski vatrogasci predstavljali treći stup obrane Republike Hrvatske, uz pripadnike Hrvatske vojske i policije. Pod neprijateljskim napadima vatrogasci su gasili požare i spašavali imovinu od Vukovara, Siska, Petrinje, Pakraca, Zagreba, Slunja, Otočca, Zadra, Šibenika pa sve do Dubrovnika, ali i u brojnim drugim mjestima zahvaćenim ratnim zbivanjima. Na intervencijama tijekom Domovinskog rata ukupno je poginulo 20 vatrogasaca.

Kao najteže događaje za hrvatsko vatrogastvo u Domovinskom ratu pamtimo stradanja grupa vatrogasaca na koje su agresorske snage ciljano djelovale prilikom obavljanja dužnosti kod Dubrovnika 1991. godine u kojem su živote izgubili Niko Mihočević, Andro Savinović i Teo Paskojević iz Profesionalne vatrogasne jedinice Dubrovnik, te kod Šibenika 1993. godine u kojem su živote izgubili Goran Kuvač, Nikola Klarić, Joso Paić i Milenko Polimac iz Vatrogasne postrojbe PU Šibenske. Tijekom agresije na Vukovar 1991. godine prilikom obavljanja dužnosti ubijeno je ili odvedeno u zarobljeništvo i ubijeno sedmoro pripadnika Profesionalne vatrogasne jedinice Borovo i Vatrogasnog saveza općine Vukovar, a to su Stevo Zvijerac, Đuro Ragač, Siniša Malecki, Stjepan Terzić, Željko Tucić, Ivica Kuprešak i Stjepan Kaposta. Za vrijeme agresije na Osijek 1991. godine na dužnosti su poginuli pripadnici Vatrogasnog saveza općine Osijek, Pavle Osvald i Ivica Varga. Prilikom izvlačenja civila 1991. godine u neprijateljskoj zasjedi je ubijen pripadnik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pakrac, Aco Batroluci, a tijekom napada na Petrinju 1991. godine pripadnik Profesionalne vatrogasne jedinice Petrinja, Damir Horvatić. U Slavonskom Brodu je 1992. godine tijekom izvršavanja zadaće poginuo pripadnik Vatrogasne postrojbe PU Brodsko – posavske Andrija Divić.

U Domovinskom ratu je stradala i vatrogaskinja Marija Šarić, koja je poginula prilikom napada na vatrogasni dom u Županji u lipnju 1992. godine.
U postrojbama Hrvatske vojske ili kao službenici Ministarstva unutarnjih poslova te kao civili poginulo je 279 pripadnika vatrogasnih organizacija dok su pripadnici Vatrogasnog saveza općine Osijek Ivan Ivanuš i Mirko Šimunović preminuli nakon rata od posljedica stradavanja na intervencijama u Domovinskom ratu.

Stradanja vatrogasaca nastavila su se i na vatrogasnim intervencijama nakon Domovinskog rata, te su tako prilikom intervencija preminuli Stjepan Ferenđa iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Novi Marof 1995. godine, Živko Lebec iz Vatrogasne postrojbe Garešnica 2000. godine, Anton Bulić Nino pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Pula 2002. godine, Delzi Ladavac pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Pazin 2003. godine, Edo Surina iz Javne vatrogasne postrojbe Grada Rijeke te Ivan Bet pripadnik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Česma 2005. godine.

Kornatska tragedija
Uz prethodno navedena stradavanja posebno se ističe Kornatska tragedija koja se dogodila 30. kolovoza 2007. godine kada je prilikom gašenja požara na otoku Velikom Kornatu smrtno stradalo 12 vatrogasaca. Živote su odmah izgubili njih šestorica, Dino Klarić, Ivica Crvelin i Ivan Marinović iz Javne vatrogasne postrojbe Šibenik, Marko Stančić  iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tisno te Hrvoje Strikoman i Gabrijel Skočić iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vodice dok su zbog teških ozljeda u narednim danima preminula još šestorica vatrogasaca, Marinko Knežević iz Javne vatrogasne postrojbe Šibenik, Ante Crvelin, Tomislav Crvelin i Josip Lučić iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tisno te Karlo Ševerdija i Ante Juričev Mikulin iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vodice. Teško je ozlijeđen Frane Lučić. Potrebno je napomenuti da je dan prije Kornatske tragedije na Hvaru preminuo Marinko Jurić, pripadnik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Stari Grad.

Kornatska tragedija je najveća mirnodopska nesreća koja je pogodila hrvatsko vatrogastvo, ali i Republiku Hrvatsku.

Nakon Kornatske tragedije, uz velike napretke vatrogasnog sustava, ali i uz sve veće izazove koji stoje pred vatrogasnim sustavom, nažalost, nastavila su se stradavanja. Tako su na intervencijama smrtno stradali Branimir Alfonzi iz Javne vatrogasne postrojbe Opatija 2012. godine, Stjepan Malus pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Petrinja 2018. godine, Ivan Galeković pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Grada Velika Gorica 2019. godine, pripadnik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Kustošija Davor Kovačić 2020. godine, Goran Komlenac iz Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci 2022 godine, a posljednji u nizu smrtno stradalih je Zvonko Drmić iz Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tovarnik koji je preminuo za vrijeme sanacije posljedica olujnog nevremena 2023. godine.

/by