U organizaciji CTIF-a , pod domaćinstvom Vatrogasne zajednice Salzburg, u Salzburgu su održani 28. sastanak Komisije za povijest vatrogastva, CTIF-a, muzeje i dokumentaciju te 32. međunarodna konferencija povjesničara vatrogastva.

U srijedu 8. listopada održan je 28. sastanak Komisije za povijest vatrogastva, CTIF-a, muzeje i dokumentaciju. Na početku sastanka okupljenima se obratio predsjednik CTIF-a Milan Dubravec. Pozdravio je rad komisije te istaknuo značaj vatrogasnih entuzijasta koji rade na očuvanju vatrogasne povijesti. Izvješće o radu Komisije je podnio predsjednik Gerald Schimpf, koji je pozdravio porast broja država članica komisije.

Voditelj međunarodne radne grupe Christian Fastl govorio je o radu unutar grupe s posebnim naglaskom na certificiranju starih vatrogasnih vozila. Predstavljen je prijedlog o certificiranju od lokalne, državne do CTIF razine. Na taj način bi se provela svojevrsna selekcija, a CTIF bi certificirao samo manji broj vozila. Također se osvrnuo na veliki interes istraživača vatrogastva koji je doveo do velikog broja radova prijavljenih za prošlo izdanje zbornika konferencije, što dovodi do prijedloga za ograničavanjem broja prijavljenih radova i stranica po radu. Također, visoki troškovi tiska će sigurno u idućem periodu dovesti do poskupljenja zbirke.

Utvrđene su lokacije i teme konferencije u idućim godinama: žene i druge ranjive skupine u vatrogastvu (2026., Myslowice, Poljska), pravna osnova u vatrogastvu (2027., Beč, Austrija) te protupožarna zaštite prije organiziranog vatrogastva (Njemačka, 2028.).

“Pisati, pisati, pisati”
Predstavnici zemalja sudionika su govorili o djelovanju svojih muzeja te ostalim aktivnostima u očuvanju vatrogasne baštine. Hrvatski predstavnik Vedran Runjić, koji je na sastanku sudjelovao preko videolinka, izvijestio je da Muzej hrvatskog vatrogastva bilježi stalni porast broja posjetitelja u razdoblju od 2023. godine. Spomenuo je i organizaciju izložbe posvećene 20. obljetnici održavanja međunarodnih natjecanja u organizaciji CTIF-a u Varaždinu te do sada organizirane susrete kolekcionara.

Svoj rad su prvi put prikazale predstavnice ekvadorskog vatrogasnog muzeja, s naglaskom na aktivnostima s najmlađima. Mađarski muzej je odradio niz putujućih izložbi, a istaknuli su i posjet Muzeju hrvatskog vatrogastva. Belgijski muzej je posvećen prenamjeni prostora te projektu 1967. Naime u 1967. godine Belgiju je pogodio niz velikih nesreća, požara i urušavanja infrastrukture, u kojima su poginule stotine ljudi, što je rezultiralo značajnim promjenama u sustavu vatrogastva i protupožarne zaštite. U Češkoj i Njemačkoj kroz izložbe i predavanja obrađena je tematika djelovanja vatrogasaca u Drugom svjetskom ratu.

Zanimljivo izlaganje je imao francuski predstavnik koji je istaknuo veliku potrebu za sređivanjem arhiva kao I za daljnjim istraživanjem povijesnih tema. Predavanje je završio porukom “Pisati, pisati, pisati”, jer kroz tiskane i digitalizirane materijale najbolje možemo sačuvati priču o vatrogastvu za iduće generacije.

Komunikacija u vatrogastvu
Konferencija povjesničara vatrogastva je održana 9. listopada. Ovogodišnja tema susreta je bila komunikacija u vatrogastvu – od upotrebe trubi, rogova, zviždaljki za komunikaciju na požarištu kao i za uzbunjivanje vatrogasca, preko upotrebe telegrafije, telefona i radio uređaja do uvođenja modernih IT rješenja u vatrogastvo.

Voditelj Muzeja hrvatskog vatrogastva Runjić pripremio je rad o zastupljenosti komunikacije u vatrogasnoj literaturi i vatrogasnim časopisima do 2. svjetskog rata. Obradio je komuniciranje na požarištu kroz sustav zapovijedi s naglaskom na važnom mjestu trubača u vatrogasnom društvu te problematiku dojave požara vatrogasnim postrojbama.

Povjesničari vatrogastva su pokazali veliki interes za navedenu temu, pa ovogodišnji zbornik radova na 435 stranica donosi 48 članaka iz 14 država. Predavanja su završila najavom teme o ženama, djeci i drugim ranjivim skupinama u vatrogastvu, koja će biti predstavljena na idućoj konferenciji u Poljskoj u listopadu 2026. godine.