NA DANAŠNJI DAN: Poplave u istočnoj Hrvatskoj 2014.

U svibnju 2014. godine Slavonija se susrela sa najtežim poplavama u novijoj povijesti. Zbog nesretnih okolnosti  visokih razine padalina koje su izuzetne probleme radile na zapadu Slavonije u Požeško-slavonskoj županiji, preko poplava u Brodsko-posavskoj županiji do pucanja brane na samom istoku regije u Vukovarsko-srijemskoj, stanovništvo tih krajeva bilo je primorano na borbu za vlastitu imovinu, ali i živote. Situacija u selima Cvelferije (Vrbanja, Soljani, Strošinci, Drenovci, Đurići, Račinovci, Gunja, Rajevo Selo i Posavski Podgajci) bila je toliko teška da su tisuće bile primorane na evakuaciju. Izgubljena su dva ljudska života dok je na stotine životinja stradalo u poplavljenim dvorištima koja su stvarala distopijsku sliku. Vatrogasci su na terenu bili od prvog dana.

Početak poplava

Katastrofa u Slavoniji počela je 15. svibnja, dva dana prije pucanja nasipa u Rajevom Selu i Račincima. Zbog izuzetno obilnih oborina na području Požeško-slavonske županije, na Papuku, počeli su se izlijevati potoci i slivni kanali. Ugroženi su bili Pakrac, Lipik, Požega, Kutjevo, Pleternica uz općine Brestovac, Velika, Čaglin, Jakšić i Kaptol. U saniranju su sudjelovala 46 dobrovoljnih društava sa 73  vatrogasaca.

Već 16. svibnja u Brodsko-posavskoj županiji dolazi do širenja vode u općinama Sikirevci, Oprisavci, Klakar, Grad Slavonski Brod, Bebrina, Vrbje, Davor i Stara Gradiška. Na tom području angažirano je oko 2400 vatrogasaca iz 52 postrojbe.

U Sisačko-moslovačkoj županiji najugroženija su bila područja Hrvatske Dubice, Dvora i Hrvatske Kostajnice. Ukupno je bilo angažirano oko 180 vatrogasaca.

Vukovarsko-srijemska županija

Najdramatičnija situacija ipak je bila ona u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje je 17. svibnja 2014. u selima Rajevo Selo i Račinci došlo do pucanja brane. Izlijevanjem rijeke Save iz korita katastrofalna ugroza zadesila je sva sela u okolici. Odmah su evakuirani stanovnici Vrbanje, Drenovaca, Bošnjaka, Soljana i Strošinaca. Razornost koja će tek u svojoj punini nastupiti bila je vidljiva u Rajevu Selu gdje je na samom početku poplave bujica nosila automobile. Tamo je također i izgubljen prvi život kada je bujica odnijela jednog stanovnika.  Na poplavljenim područjima prva su bila dobrovoljna vatrogasna društva iz pogođenih devet sela te iz Štitara, Vrbanje i Županje. Ozbiljnost situacije zahtijevala je maksimalnu posvećenost stoga je od 16.svibnja nastupila pripravnost za sva dobrovoljna vatrogasna društva pogođena poplavom te je uvedeno 24 satno dežurstvo u domovima. Najviše intervencija bilo je u Drenovcima, Gunji, Posavskim Podgajcima, Račinovcima i Soljanima.

Pomoć iz ostatka Hrvatske

Na terenu, vatrogasci su se na intervencijama isprva bavili sa ispumpavanjem vode iz podruma i prizemlja, evakuacijama, punjenjem vreća s pijeskom za zečje nasipe, vršenjem izvida, prijevozom ljudi te dijeljenjem pitke vode. Vrlo je važno napomenuti kako su u tom početnom periodu domicilni vatrogasci ove zadaće izvršavali često i bez adekvatne sigurnosne opreme i mehanizacije. Prva pomoć pristigla je već 17. svibnja iz Krapinsko-zagorske županije dolaskom Zagorske javne vatrogasne postrojbe sa 6 vatrogasaca i 1 vozilom. Sljedećeg dana, 18. svibnja pristižu državne intervencijske postrojbe iz Dubrovnika i Šibenika sa 10 vatrogasaca i 3 vozila. Karlovačka županija je prema poplavljenim područjima poslala 7 vatrogasaca koji su bili opremljeni pumpama i čamcima te potpuno obučeni za rad na vodi.

Viša razina angažiranja snaga uslijedila je 22. svibnja kada je na sastanku Vatrogasnog zapovjedništva u Županji odlučeno kako će se oformiti Vatrogasno zapovjedništvo za upravljanje svim vatrogasnim snagama na terenu. U Vukovarsko-srijemsku županiju tada je došlo 10 timova sa 130 vatrogasaca iz Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske, Zagrebačke županije te Grada Zagreba. Daljnja pomoć očitovala se u 20 cisterni sa pitkom vodom, 50 motornih i električnih pumpi te 6 vozila sa UHPS modulom za visoki tlak što je bilo neophodno za čišćenje kuća, bunara i ulica.

Rad na terenu

Hrvatska vatrogasna zajednica postavila je u Županji šator u kojem je stalno prisutan bio Stožer hrvatskog vatrogasnog zapovjedništva iz kojeg se vršila koordinacija snaga na terenu, kontrola i planiranje daljnjeg djelovanja.

Vatrogasci iz cijele Hrvatske na poplavljenim područjima nastavili su sa izvlačenjem i uklanjanjem lešina uginulih životinja, podizanjem dodatnih nasipa, saniranjem područja te ispumpavanjem vode iz prostora. Iz robnih zaliha bile su osigurane cisterne sa pitkom vodom koja se dijelila stanovništvu. Smjena vatrogasaca po zapovjedi glavnog vatrogasnog zapovjednika Slavka Tucakovića uslijedila je 1. lipnja kada su na poplavljeno područje došli vatrogasci iz Primorsko-goranske, Krapinsko-zagorske, Ličko-senjske, Istarske, Zagrebačke, Varaždinske, Osječko-baranjske, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske županije. Pridružili su im se vatrogasci iz Grada Zagreba te Državne intervencijske postrojbe iz Splita. Ukupno je u drugom valu pristiglo 135 vatrogasaca sa 50 vozila. Uz navedene aktivnosti vatrogasci iz JVP-a Križevci, Pazin i Virovitica te vatrogasci iz DVD-a Varaždinske Toplice, Đelekovec, Valpovo, Vinica, Bedenec, Čazma i Jastrebarsko su sa cisternama (uključujući i cisterne robnih zaliha) dostavljali pitku vodu u Drenovce, Đuriće, Gunju, Posavske Podgajce, Račinovce, Rajevo Selo, Soljane, Strošince i Vrbanju te za potrebe kampa.

Okončavanje katastrofe

Vatrogasno zapovjedništvo smješteno u Drenovcima prestalo je sa djelovanjem 28. lipnja 2014. kada je utvrđeno kako su načelni vatrogasni poslovi odrađeni. Prisutna je ostala isključivo potreba za ispumpavanjem bunara i pranja objekata. Sveukupno je u Vukovarsko-srijemskoj županiji na ovim poplavama djelovalo 598 vatrogasaca sa 217 vozila. Okvirna procjena troškova vatrogasaca, vozila i opreme bila je preko milijun kuna.

Vrlo je važno napomenuti kako je ova prirodna katastrofa još jednom na vidjelo izvukla vrlo visoku razinu požrtvovnosti i solidarnosti građana Republike Hrvatske pošto je uz vatrogasce koji su hrlili na dislokaciju u Slavoniju njihov primjer slijedio i velik broj civila koji su pomagali u izradi zečjih nasipa i ostalih potrebnih zadaća, a donacijama je prikupljeno preko 50 milijuna kuna za pomoć pogođenim mjestima.

AUTOR: Juraj Krševan Dovranić